Nabijanje cijena nije loša stvar

Kako je uragan Maria nedavno poharao Portoriko, mediji su prenosili izvještaje o nemoralnoj trgovačkoj praksi koja se odvijala na pogođenom području, konkretnije, nabijanju cijena iliti price gouging. Naime, određene trgovine su u krizno vrijeme značajno podigle cijene nužnih potrepština te su ti postupci prezentirani od strane medija u ne previše zavidnom tonu. Ekonomski desno orijentirani pojedinci će spomenutu trgovačku praksu opravdati kroz standardnu priču o ponudi i potražnji, tj snažnom povećanju cijene uslijed snažnog povećanja potražnje. To objašnjenje bi samo po sebi trebalo biti dostatno, no moralnost je varijabla koju ekonomisti ne poznaju a na koju su ljudi osjetljivi, stoga ekonomsko opravdanje povećanja cijena opada u vodu jer moralnost nadjačava ekonomsku efikasnost u očima puka.

Kao i mnoge druge stvari, čin nabijanja cijena ne treba gledati površinski, već sagledati i s drugih kutova. Ne samo da sam čin nije negativan, već zapravo služi pozitivnoj svrsi. Na što ciljam?

Ukratko:

Signaliziranje
Tržišne cijene su signali, one daju do znanja dobavljačima i proizvođačima koju robu i usluge kupci žele. Što je veća razlika između nabavne ili proizvodne cijene te prodajne cijene, to je snažniji signal dobavljačima i proizvođačima da nabave ili proizvedu tu robu. Nagli skok cijene za vrijeme nepogode je signal svim dobavljačima i proizvođačima da moraju pod hitno dostaviti traženu robu na pogođeno područje. Nagrada za njihovu reakciju će biti visoki profit. Profit će se naravno smanjivati kako će cijena padati dolaskom većih količina traženog proizvoda, te se zato isplati biti najbrži. Visoke cijene su krik za pomoć koje će nagraditi onoga koji će prvi pomoći ljudima u nevolji.

Racionalizacija potrošnje
No recimo da se ipak uvede kontrola cijena te trgovci ne mogu podignuti cijenu proizvoda iznad određene razine. Voda koja možda košta 1$, sada košta 2$, iako bi koštala 10$ da nema kontrole cijena. Kako to inače biva u uvjetima elementarne nepogode, ispred trgovina nastanu redovi. Imajući na umu da roba, ograničenih količina, ima tržišnu cijenu od 10$ i više, vama se prodaje za 2$. Koji je logičan postupak u tom slučaju? Ništa drugo nego naprosto kupiti što više vode možete jer dobivate esencijalan resurs, ispod tržišne cijene, koji potencijalno možete preprodati za dobar profit. Kao i uvijek, kontrola cijena rezultira crnim tržištem. Da je cijena visoka, odnosno tržišna, pojedinci bi imali slabiju inicijativu za suvišnom kupnjom, te bi voda, količinski ograničena, završila kod više ljudi.

Surge
Uber ima zanimljivu karakteristiku koja najjasnije prikazuje koristi visokih cijena u iznenadnim situacijima, a to je Surge, iliti dosadniji naziv po naški: Dinamičko povećanje cijena. O čemu je riječ? Prenosim sa web stranice Ubera:

“U trenucima kada potražnja nadmašuje trenutnu razinu ponude dolazi do povećanja cijena vožnji. Povećanje korisnicima osigurava da će vozilo biti brzo dostupno. Dinamičko povećanje cijena vozačima povećava cijene vožnje i ostvaruje dodatni prihod.

Kada ste na mreži s aplikacijom partnera, na Vašoj se karti zasjenjuju područja s visokom potražnjom. Crvena područja označuju gdje je dinamičko povećanje cijena na snazi. Kada prihvatite zahtjev za preuzimanje u području dinamičkog povećanja, vožnjom ćete više zaraditi. Područja označena tamnocrvenom bojom su područja s najvećom potražnjom. Kada stigne zahtjev za područje s dinamičkim povećanjem cijena, na zaslonu zahtjeva prikazat će se multiplikator povećanja.”

Ljudi iz Ubera očito razumiju kako ekonomija (znanost koja se bavi distribucijom oskudnih dobara) funkcionira. U slučaju velike potražnje za prijevozom, Uber podiže cijenu vožnje i javlja vozačima da je sada dobra prilika za zaraditi lovu, tako da pomognu ljudima koji su u nevolji.

Nadajmo se da Uber neće biti optužen za nabijanje cijena za vrijeme oluja… ili za damping kada je jeftiniji od običnog taksija.. ili za kartelizaciju kada ponudi iste cijene kao obični taksiji. Neprijatelji slobode uvijek pronađu razlog za osudu.

Živio kapitalizam!

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

w

Connecting to %s