Trumpove protekcionističke zablude

“God Emperor” Trump, mesija tzv. novokomponovane altrnativne desnice je odlučio uvesti tarife na uvoz solarnih panela kako bi zaštitio američke proizvođače istih, te očuvao radna mjesta vrlim američkim radnicima od invazije proizvoda kineskih konkurenata. Protekcionisti; rulja koja je poprilično nekompetentna pričati o ekonomiji te se vodi prizemnim folk economics anegdotama, smatra ovaj potez jednodimenzionalnom pobjedom za američke radnike, industriju, te američku riznicu; koja će zaraditi dodatnu kintu na tarifama.

Tko je iole upućen u ekonomiju, sjetiti će se Ricardove teorije komparativne vrijednosti koja ukratko glasi ovako: Iako država “A” može proizvosti sve proizvode bolje i efikasnije od države “B”, državi “A” se ipak isplati specijalizirati za ono što najbolje radi te naprosto uvoziti ostalu robu. Iako Amerika može proizvesti dobre solarne ploče, Kinezi to mogu jeftinije, pa je Americi isplativije naprosto uvoziti te solarne ploče te se fokusirati na proizvodnju proizvoda koji nose bolje maržu.

Ron Paul je slobodnu trgovinu svojevrsno objasnio ovako. Američkim građanima je bolje kupiti znatno jeftinije kineske tenisice umjesto američkih jer bi kupnjom američkih tenisica dobili samo tenisice dok kupnjom kineskih dobiju tenisice te još imaju novca da si kupe druge stvari kako bi zadovoljili svoje ostale potrebe i želje.

Konkretan problem tarifa na solarne panele je jasno vidljiv na sljedećoj ilustraciji koja prikazuje broj zaposlenih po djelatnostima povezanim sa solarnim panelima:

NA-CT399_TRUMPT_16U_20180123184506

Broj ljudi zaposlenih u prodaji i distribuciji panela je gotovo isti broju ljudi zaposlenom u proizvodnji panela, dok je broj ljudi zaposlenih u firmama koje postavljaju solarne panele daleko veći od broja ljudi zaposlenih u proizvodnji istih. Vidljivo je kako će Trumpove tarife zapravo smanjiti broj radnih mjesta a ne stvoriti nova.

Trumpova bizarna plitkost na temu trgovinske politike je bila vidljiva u ranim danima njegovog režima kada je inzistirao da Keystone XL i Dakota Accsess naftovodi budu proizvedeni isključivo dijelovima od američkih proizvođača. Naredba koja je tiho odbijena.

“TransCanada said late Friday it has already has purchase agreements for the steel pipe it will use on Keystone. It said half of the pipe will come from the Arkansas plant of India-based steelmaker, Welspun. Another 10% will come from a Welspun plant in India, the rest will be imported from Canada and Italy. In addition, it has already purchased about $800 million worth of other goods from U.S. manufacturers” –CNN

Sam koncept inzistiranja na domaćoj proizvodnji je poprilično čudan. Mora li željezna ruda biti domaća ili može biti uvezena iz Australije? Mora li se pročišćavanje i obrada rude odviti u SAD-u? Moraju li elektrolučne peći biti američke? Mora li logistiku sirovina obaviti domaća firma? Mora li domaća građevinska firma kopati kanale za postavljanje cijevi? Moraju li vezivni materijali i vijci biti domaći? Moraju li strojevi koji će raditi na gradilištu, palete i alati biti američki? Mora li firma koja će montirati naftovod biti domaća?

Problematičnost koncepta kupovine domaćeg možemo vidjeti i na sljedećem primjeru. Zamislimo sljedeće:

-kokoši iz Argentine iznesu jaja u Brazilu
-jaja se prevezu u Boliviju gdje se izlegnu pilići
-pilići će se prevezu u Peru gdje se hrane kineskom hranom
-kad porastu, kokoši se prevezu u Meksiko, gdje ih danska firma kolje, pere njemačkim klorom, te ih šalje na police američkih trgovačkih lanaca

Čiji je to proizvod?

Na koncu, većina proizvoda ne može biti stopostotono porijeklom iz jedne države. Kako je Friedman objasnio u svom “The Pencil” govoru, čak i nešto banalno poput olovke proizvedeno je od materijala iz cijeloga svijeta. Nešto jednostavno poput olovke je toliko kompleksno da ju bez suradnje s ostalim ljudima, obična osoba, lišena tehnologije, ne bi mogla sama proizvesti u 100 godina.

Za kraj, ne zaboravimo da je Trump iz svojih prizemnih razloga povukao SAD iz planiranog TPP trgovinskog sporazuma. TPP je daleko od idealnog liberalnog sporazuma o slobodnoj trgovini, no on je ipak kao managed trade sporazum, bolji od trenutnog statusa quo. Dobra vijest da će se TPP uskoro preimenovati u CPTPP te da će orginalne potpisnice sporazuma nastaviti s guranjem istog ali bez SAD-a. Štoviše, dodatne države su iskazale interes da se priključe paktu; UK, Južna Koreja, pa čak i Kina.

TPP je prvobitno osmišljen kako bi stvorio trgovinski blok koji bi parirao te vršio pritisak Kini. Ukoliko Kina uđe u TPP ili se TPP spoji sa RCEP sporazumom, te SAD ostane s druge strane ograde, doživjet će trgovinsku otuđenost koju oni i sve protekcionističke države – zaslužuju.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s