O ekonomskoj i poslovnoj slobodi

Cilj ovog bloga je upoznati čitatelje s nekim osnovnim ekonomskim konceptima te ću ujedno iznositi vlastito mišljenje o politici, društvu i sl.

Započeti ću s kratkim opisom koncepta ekonomske slobode te uvidom u njezine implikacije.

Postaje li svijet općenito bolje mjesto za život?
Prema mišljenju nekih ljudi – ne. Društvo po njima se mijenja na gore, ratovi bukte diljem Euroazije, a i životni uvjeti za obične ljude iz naših zajednica ne idu nabolje.

Iz ovakvih razmišljanja potrebno je izdvojiti dvije pogreške u zaključivanju. Prva se odnosi na relativno kratki vremenski uzorak (starost promatrača), druga se odnosi na promatranje lokalne okoline. Gledajući stanje u Lijepoj našoj, čovjek ne može biti previše optimističan. Život možda nije svima loš, no vjerujem da vrlo malo ljudi ima osjećaj da će uskoro biti osjetno bolje.

Izuzev toga, svijet kroz vrijeme postaje puno bolje mjesto.
2000. godine, svega par stotina milijuna ljudi je imalo pristup internetu. Do 2020. godine bi ta brojka mogla doseći 5 milijardi. Gotovo svo znanje svijeta je na mobitelima većine svjetskog stanovništva. Razmislite malo koje su implikacije toga za daljnji razvoj i razvitak svijeta kroz nadolazeća desetljeća.

No pustimo daleku budućnost, za početak je dovoljno pogledati prosječnu stopu smrtnosti kroz vrijeme.

life_expectancy_at_birth_by_region_1950-2050

Izvor podataka: UN World Population Prospects 2008.
Izvor grafike: Wikimedia

No dobro, da ljudi s vremenom dulje žive svi znaju.
No zanimljiv je odnos očekivane životne dobi i jedne vrlo zanimljive socio-ekonomske teme zvane ekonomska sloboda.

sr-economic-freedom-social-goods-chart-9_highres

Trend je jasan. Postoji pozitivna korelacija između ekonomske slobode i očekivane životne dobi. No, sama ekonomska sloboda nije uzrok povećanju očekivane životne dobi. Uzrok tome je prosperitet.

Proučimo sada korelaciju prosperiteta i očekivane životne dobi.

g1-01-02

Izvor: OECD,  Health at a Glance 2011: OECD Indicators

Riječ je o jednom vrlo jednostavnom i dobro poznatom, no kad nas zanemarenom, zapažanju. Ekonomske slobode su esencijalni stup prosperitetnog društva te su odgovorne i za dulji i kvalitetniji život.

Ekonomska sloboda -> Prosperitet -> Dulji i kvalitetniji život

No što je točno ekonomska sloboda?

Riječ je o pravima čovjeka ili skupine ljudi da posjeduju imovinu, razmjenuju rad, dobra i kapital, uz minimalno intruzivnu ulogu države. Ekonomska sloboda zahtjeva državu koja nije aktivni sudionik u ekonomskim procesima već isključivo sudac koji brine o tome da svi igraju pošteno. Definicija poštenog je vrlo subjektivna, no u ovom kontekstu ona označava radnje lišene prisile te poštivanje vlasništva i sklopljenih ugovora. U ekonomski slobodnoj državi čovjek ima pravo na imovinu, poduzetništvo, uvoz, izvoz, te sklapanje ugovora s drugim ljudima, bilo o unajmljivanju fizičkog ili intelektualnog rada, zajmovima, najmovima itd.

Jedna od najpoznatijih analiza ekonomske slobode je indeks ekonomske slobode od zaklade Heritage. Varijable kojima Heritage određuje stupanj ekonomske slobode su:

Poduzetnička sloboda
Trgovinska sloboda
Fiskalna sloboda
Javna potrošnja
Monetarna sloboda
Investicijska sloboda
Financijska sloboda
Imovinska prava
Sloboda od korupcije
Radna sloboda

Hrvatska se 2016. godine našla na 103. mjestu. Ispred nas su Benin i Uganda, iza nas su Burkina Faso i Gabon.
Prvih pet država na listi su: Hong Kong, Singapur, Novi Zeland, Švicarska i Australija.
Zadnje tri su: Venezuela, Kuba i Sjeverna Koreja.

Za cijelu listu, posjetite: http://www.heritage.org/index/

Apropo privatnog sektora te poduzetničke i investicijske slobode, zanimljiv nam je Doing Business indeks Svjetske Banke.

Na njemu se za 2017. godinu Hrvatska nalazi na 43. mjestu.
Naš položaj na ovoj ljestvici se ne čini toliko lošim, no nekolicina podataka daje malo preoptimističnu sliku stvarnih performansi.

Varijable Doing Business indeksa su:

Pokretanje posla
Dobivanje građevinske dozvole
Spajanje na električnu mrežu
Registracija nekretnine
Dobivanje kredita
Zaštita manjinskih ulagatelja
Plaćanje poreza
Međunarodna trgovina
Provođenje ugovora
Rješavanje nesolventnosti

Iako je Hrvatska ispodprosječna u gotovo svim stavkama, varijabla Međunarodna trgovina poboljšava prosjek jer je tu Hrvatska smještena na prvo mjesto, tj. u rangu sa ostalim Europskim državama, no to je stvar metodologije. Indeks je mjesto dodijelio na temelju trgovine sa Slovenijom i Njemačkom. Kada bi bilo riječ o poslovanju sa ne-Europskim državama, uvozne tarife, kontrole i birokratiziranost carinske uprave bi pokvarili ocjenu.

Zna se što je potrebno napraviti, no zašto se reforme ne provode?
Problem je dobrim dijelom pitanje politike. Demokracija je sustav koji nastoji kapitalizirati na visokoj vremenskoj preferenciji puka, te ponuditi što više toga, što prije. Terminacija određenih dijelova javnog sektora bi se loše odrazila na popularnost vladajuće stranke koja silno želi dobiti i sljedeće izbore. Ako je netko ovisan o drogi, ne treba mu nastaviti davati drogu, koliko god on to silno želio, već ga rehabilitirati. Koliko god to bilo neugodno na početku, za sretnu budućnost je nužno. Pošto sljedeći mandat vladajućih ovisi o glasu ovisnika, a sljedeći mandat je ipak prioritet, on će i dalje dobivati svoju drogu.

Osim političkog problema, tj. problema demokracije i populizma, stvar je i u kulturi.

U Hrvatima je izrazito razvijen osjećaj egalitarizma, tj. žudnja za jednakošću. Poželjnija je jednakost u siromaštvu nego nejednakost u bogatstvu (razmislite malo o toj rečenici).
Osim balkanske kulture, za taj mentalitet je odgovorno iskustvo socijalizma od 1945. godine koje nije stimuliralo poduzetništvo, toleranciju prema riziku, ni konzistentan osobni intelektualni razvitak.

Proučimo Hofestede indeks koji uspoređuje države po kulturnim faktorima kao što su individualnost, društvene hijerarhije pa i sklonost izbjegavanju rizika.

hof

Izvor: https://geert-hofstede.com/croatia.html

Ispada da su Hrvati iznadprosječno neskloni riziku. Varijabla Izbjegavanje rizika je opisana na sljedeći način:

Države sa visokom razinom Izbjegavanja rizika održavaju rigidni sklop vjerovanja i ponašanja te su netolerantni prema neobičnom ponašanju i idejama. U tim kulturama postoji emotivna potreba za pravilima (makar pravila nikada ne funkcioniraju), vrijeme je novac, ljudi imaju želju za radom te rade dobro. Preciznost i točnost su norme, prema inovacijama se pruža otpor te je sigurnost važan element individualne motivacije.

O turizmu

U ekonomiji postoji koncept zvan Prokletstvo resursa koji opisuje paradoks između prosperiteta država bogatih i siromašnih resursima.

Postavlja sljedeće pitanje: zašto su neke resursima siromašne države poput Finske, Švicarske, Bocvane, ekonomski nadmašile neopisivo bogate države poput Konga, Brazila, Indije itd?

Rješenje je zapravo logično. Eksploatacija resursa je moguća uz neobrazovano stanovništvo te na koncu nije potrebno razvijati domaću tehnologiju. U Kongu je dovoljno natjerati bosonoge seljake da se zavuku u rudnike te žene da pomoću sita u potoku traže drago kamenje. Roba je cijenjena, dobro plaćena, te se s dobiti mogu uvesti moderni strojevi, strani tehnolozi itd. Čak nije ni potrebno uvoziti išta, dovoljno je dati resurse u koncesiju stranicima te živjeti od rudne rente.
Države koje su siromašne resursima moraju ulagati napore u razvitak tehnologija te zanimanja tercijalnog i kvartalnog sektora kako bi mogli razvijati proizvode začete sinergijom znanja. Ako se ne može živjeti od rente, može se od inovacija. No čak i ako resursima bogata država mudro upravlja svojom imovinom, može doći do problema. Izvoz traženih prirodnih resursa ojačava valutu države izvoznika te time otežava izvoz manfukaturne robe. Riječ je o tzv. Nizozemskoj bolesti, no to nas trenutno ne zanima.

Hrvatska nema mnoštvo ruda da bi mogla živjeti od rudne rente, ali zato ima lijepu, razvedenu i sunčanu obalu. Hrvatska je invalid koji koristi turizam kao štaku.

Proučimo graf koji pokazuje udio turizma u izvozu države.

greece_tourism-4b302

Izvor: Institute for research in economic and fiscal issues
http://en.irefeurope.org/Greece-cannot-save-itself-by-taxing-exports,a1092

Turizam je vrlo važna grana Hrvatskog gospodarstva, no naš dobro razvijen turizam zamagljuje nužnost gospodarskih reformi kako bi se osigurao dugoročno stabilan razvoj te razvitak ostalih industrija koje se ne baziraju na renti.

Što napraviti?

Postoji nekolicina država čije reforme možemo emulirati. Dovoljno je znati da je Gruzija, mala država koja se nalazi na izrazito nepovoljnom položaju, za vrijeme administracije Mikheila Saakashvilia svela 21 porez na samo 6, ukinula 90% uvoznih tarifa te drastično poboljšala svoj rang na svim indeksima ekonomskih i poslovnih sloboda, pokazateljima percepcije korupcije te indeksima efikasnog javnog upravljanja.

Moguće je, samo treba imati volju.

Socijalisti i ostali neprijatelji slobode i prosperiteta često kritiziraju ekonomske reforme jer dovode do kratkoročnog pada životnog standarda. Rezanje javne potrošnje boli i prosperitet ne dolazi preko noći, no visoku vremensku preferenciju treba ostaviti na stranu te početi razmišljati dugoročno.

Rumunjska nas ubrzano dostiže po stopi prosperiteta, te za njom slijede Makedonija, Bugarska i Albanija.

Oni provode reforme, mi ne. Ukoliko se Hrvatska ne trgne te ne počne provoditi reforme, biti ćemo u istom rangu kao Kosovo i Moldavija. Želimo li to?

Zaključak:

Hrvatska je država sa pre glomaznim javnim sektorom, previsokim porezima, prevelikom potrošnjom, prevelikim dugom te previše reguliranim privatnim sektorom.
Rješenje je dobro poznato: terminacija velikog dijela javnog sektora, liberalizacija usluga gdje država ima monopol, deregulacija privatnog sektora, zabrana proračunskog deficita, liberalizacija zakona o radu, te drastična simplifikacija poreznog sustava i smanjenje porezne presije.

Advertisements

3 comments

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s